RAFINERIJE U PLAMENU, RUSIJA PRED ENERGETSKIM KOLAPSOM?! Ukrajinci dronovima spržili Putinovo "crno zlato", najveći naftni gigant obustavio proizvodnju (VIDEO)
Dodajte Kurir u vaš Google izborU noći između 7. i 8. jula, Ukrajina je izvršila novu seriju napada na energetske i vojne objekte širom Rusije.
Konkretno, dronovi su ponovo pogodili rafineriju nafte u Saratovskoj oblasti. Prema onome što pišu Kijev Independent i Kijev Post, napad je izvršen na istoimenu rafineriju, koju su ukrajinski dronovi (moguće ponekad i rakete) do sada ciljali više od 10 puta.
Pored ovog napada, Kijev Post navodi da je napad izvršen i na dva naftna objekta u Republici Tatarstan, dok Neksta navodi da je napad izvršen i na vazduhoplovnu bazuBorisoglebsk, koja se nalazi u Voronješkoj oblasti.
I ta baza, gde su se ranije nalazili borbeni avioni Su-34 i Su-25, i ranije je bila meta dronova, a na nju su izvršena najmanje tri napada od 2024. godine. Još uvek nije poznato koliko je oštećena u nedavnom napadu.
Prema Neksti, najjači uticaj gore navedenih bio je na petrohemijski kompleks Nižnjekamsk u Republici Tatarstan. Pored tog postrojenja, napadnuta je i rafinerija nafte TANEKO. Snimci koje je objavila Neksta prikazuju niz požara u postrojenjima iz kojih se diže gust crni dim.
Prema pisanju Kijev Posta, Nižnjekamsk je najveći proizvođač petrohemijskih proizvoda u Rusiji, dok se TANEKO smatra jednom od najmodernijih rafinerija u zemlji, proizvodeći sve od kerozina i dizela do benzina.
Što se tiče napada na rafineriju u Saratovu, koja je zaista omiljena meta Ukrajinaca, ruski izvori navode da su dronovi napali oko 3 sata ujutru. Reč je o rafineriji koja, između ostalog, proizvodi gorivo za rusku vojsku.
Ovi napadi, posebno na vazduhoplovnu bazu Borisoglebsk i rafineriju u Saratovu, nisu potvrđeni od strane nezavisnih izvora, kao ni napadi na Nižnjekamsk i rafineriju TANEKO. Međutim, za ovu poslednju postoje prilično jasne snimke koji svedoče o ozbiljnoj šteti na postrojenju.
Najveća ruska rafinerija obustavila proizvodnju
I najveća ruska rafinerija, ona u Omsku, obustavila je proizvodnju. Ovu vest je juče objavio Rojters, a sledi samo dan nakon velikog ukrajinskog napada na taj objekat.
Svi ovi napadi su deo kampanje koju Ukrajina sprovodi mesecima, a koja je posebno intenzivirana otkako Kijev raspolaže većim brojem dronova većeg dometa, kao i krstarećim raketama domaće proizvodnje.
Napadi su dodatno intenzivirani tokom 40-dnevne operacije Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), usmerene na prisiljavanje Kremlja da okonča rat sa Ukrajinom.
Većina ukrajinskih udara koncentrisana je na energetska postrojenja i rafinerije, što ima višestruki cilj. Prvo, otežati snabdevanje gorivom ruskih snaga.
Drugo, poremetiti snabdevanje gorivom cele zemlje i time pokazati ruskom stanovništvu da ne mogu ignorisati rat u Ukrajini kao što su to činili godinama ranije. Da to funkcioniše pokazuje činjenica da su problemi sa nestašicom goriva sada prijavljeni u skoro svih 83 ruska regiona.
Međutim, najvažniji cilj Ukrajine je da iskoristi ove napade kako bi otežala ili čak onemogućila izvoz nafte i naftnih derivata, od kojih Rusija zarađuje mnogo novca. Na primer, samo prošle godine, u blagajnu Kremlja od prodaje nafte i gasa slilo se 101,4 milijarde dolara prihoda.
Zbog naftne krize izazvane ratom na Bliskom istoku, ovi prihodi su se dosta povećali (cena nafte je porasla), zbog čega Kijev jednostavno želi da skloni deo te nafte sa tržišta.
Prema procenama stručnjaka, ide im prilično dobro, pošto su samo tokom proleća iscrpeli oko 25 odsto kapaciteta svih rafinerija u Rusiji. Ranije je predsednik Volodimir Zelenski tvrdio da je taj broj čak 40 odsto.
(Kurir.rs/Kijev post/Kijev Independent/Rojters/Jutarnji)